Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS) reagirala je jučer na izjave gradskog menadžera Gorana Vesića i gradskog urbanista Milutina Folića vezane uz “uređivanje” grafita i murala u gradu Beogradu. Naime, gradski su dužnosnici na prošlotjednoj presici obavijestili javnost kako su uoči provođenja Odluke o uklanjanju grafita obavili “seriju sastanaka” s umjetnicima koji se bave izradom grafita i murala, ali onih koji ne “ruže” grad već rade na njegovom “ukrašavanju” i “izazivaju divljenje”.

No u NKSS upozoravaju kako niti jedna od organizacija koje su prošlih godina radile na najvećem broju murala u Beogradu nije sudjelovala na sastanku, pa ostaje nejasno s kim se gradska uprava zapravo dogovarala oko izrade budućih murala. Grad navodno namjerava “ponuditi” tridesetak lokacija grafiterima i muralistima, a Folić je istakao i “želju” da ovakvo ocrtavanje postane proljetna tradicija. No grad nema nikakvu namjeru da financira rad ili materijale umjetnika već se pouzda u “sponzore” koje je navodno “lako naći”.

Kontrola sadržaja

Također, nejasno je koja je funkcija te gradske “ponude” ako, kao što su priznali Folić i Vesić, lokacije tek treba da se ispregovaraju s vlasnicima objekata i Zavodom za zaštitu spomenika. Mirjana Radovanović i Miloš Miletić iz udruženja KURS koje je proteklih godina izradilo nekoliko murala u Beogradu osobito su zabrinuti zbog najave da će grad osnovati novo “stručno” tijelo: “Ono što sada grad pokušava je da sa jedne stane uvede još jedno regulativno telo, čija uloga nije pojašnjena, a sa druge da posedovanjem dozvola uslovi potencijalne autore murala i grafita da prilagode svoja rešenja.”

Osobito je problematična najava da će se odobrenje uvjetovati funkcijom uljepšavanja. “Ukoliko se uopšte pokrene ovakva regulativna mera, tj. ne ostane samo na nivou vesti, jasno je da će postojati neki vid kontrole sadržaja koji bi se oslikavao. Samim tim murali čija uloga nije samo ulepšavanje grada i obnova fasada, već imaju jednu ‘spomeničku’ i didaktičku ulogu ili se kritički osvrću na trenutne društvene procese, će verovatno biti cenzurisani uskraćivanjem finansijske podrške i potrebnih komunalnih dozvola”, objašnjava Radovanović.

Osim što bi dijelu muralista “legalizirana” izrada mogla biti uskraćena, ostaje nejasno i ima li grad namjeru pristupiti uklanjanju postojećih murala koji ne zadovoljavaju uvjete. U KURS-u kažu kako im takva mogućnost zvuči malo vjerojatno, ali ne i nemoguće. A ako se uklanjanju doista i pristupi, nadaju se kako će ono biti usmjereno protiv fašističkih poruka.

Tekst je preuzet sa regionalnog portala Bilten.