Koncept sistema multilateralizma je predstavljao poslednje utvrđenje u pokušaju spasavanja svetskog kapitalizma od zahuktalih snaga, u borbi za socijalizam i nacionalno oslobođenje. Kao što smo već napomenuli, kraj Prvog svetskog rata je označio rađanje Sovjetskog Saveza, prve socijalističke države. Kraj Drugog svetskog rata označen je prelaskom cele Istočne Evrope u socijalistički tabor. Neposredno zatim usledilo je...
119 search results for: kapitalizam
Zašto američki crnci postaju komunisti – Intervju sa Anđelom Dejvis
Intervju je dat u Londonu, decembra 1974., za južnoafrički list “Afrički komunist”. AFRIČKI KOMUNIST: I nas i narod u domovini interesovalo bi da saznamo kako i zbog čega je jedna crnkinja u Sjedinjenim Američkim Državama odlučila da postane komunista, da prihvati učenje marksizma-lenjinizma i da tu nauku marksizma-lenjinizma sagleda kao pravi način za rešavanje osnovnih...
Džulijus Njerere – Kakav socijalizam želi Afrika
Iz Uvoda u knjigu: Julius K. Nyerere: Freedom and Socialism (Uhuru na Ujamaa) Tanganjikanska afrička nacionalna unija se formalno opredelila za socijalizam od kada je revidirala svoj statut, neposredno pošto je Tanganjika stekla nezavisnost u decembru 1961. godine. Više zakona i političkih odluka donesenih od različitih vlada – i pre i posle unije sa Zanzibarom...
Anri Lefevr – Reprodukcija odnosa proizvodnje
1. – Ovaj koncept se pojavljuje u Marksovim radovima od onog trenutka kada on formuliše koncept kapitalističkog sistema ili načina proizvodnje. Marks ga međutim nikad nije potpuno razradio. On se razjašnjava, mada nepotpuno, u jednom poglavlju Kapitala koje je ostalo neobjavljeno, pa prema tome i manje neshvaćeno od drugih.1 Zašto? To pitanje sadrži u sebi...
J. F. de Reymond – Potrebe i iracionalnost kapitalizma
I – “RACIONALNOST” KAPITALIZMA 1. Predstavljaući kapitalističku ekonomsku delatnost kao racionalnu, ekonomska nauka tvrdi da su potrebe prioritetne. Ona ekonomski proces posmatra jednosmerno i ne pita se o poreklu potreba kao takvih, o njihovom dinamizmu, značenju itd …. Ekonomska nauka tvrdi da potrebe “usmeravaju proizvodnju”, a ne pita se da li potrebe koje zauvek okamenjuje...
Mao Ce Tung – O vezi saznanja i prakse – vezi saznanja i akcije
Domarksovski materijalizam razmatrao je pitanja saznanja odvojeno od društvene prirode ljudi, odvojeno od istorijskog razvitka čovečanstva i zato nije mogao da shvati zavisnost saznanja od društvene prakse, to jest zavisnost saznanja od proizvodnje i klasne borbe. Marksisti, pre svega, smatraju da proizvodna delatnost ljudi jeste njihova glavna praktična delatnost, i da ona određuje svaku drugu vrstu...
Imanuel Valerštajn – Ograničene mogućnosti preobražaja unutar kapitalističke svetske ekonomije
“Zavisnost” predstavlja najnoviji eufemizam na dugoj listi takvih termina. Nema sumnje da je njegova prvobitna namena bila kritička. Taj termin sam po sebi je proizašao iz “srtrukturalističkih” teorija latinskoameričkih naučnika, a svrha mu je billa da opovrgne teorije “modernizacije” i ,,razvoja” i gledišta “monetarističke” politike. Andre Gunder Frank odredio je njegove intelektualne izvore i njegova...
Potresno pismo jednog gerilca svojoj ćerki
Husein Gulmez, jedan od 10 poginulih gerilaca Revolucionarnog narodnooslobodilačkog fronta, tokom boravka u planinama provincije Dersim u Turskoj, napisao je pismo svojoj ćerki Idil o razlozima odlaska ostavljajući joj u amanet svoju borbu. Pismo prenosimo u celosti: „Zdravo, kćeri, Oglašavam se sa planina koje su se pobunile protiv nepravde i tiranije. Mala si, možda i...
Rezolucija Informbiroa i odgovor CK KPJ
Rezolucija Informacionog biroa kumunističkih partija o stanju u Komunističkoj partiji Jugoslavije Informacioni biro, u sastavu predstavnika Bugarske radničke partije (komunista), Rumunske radničke partije, Mađarske partije trudbenika, Poljske radničke partije, Svesavezne komunističke partije (boljševika), Komunističke partije Francuske, Komunističke partije Čehoslovačke i Komunističke partije Italije, pošto je pretresao pitanje stanja u Komunističkoj partiji Jugoslavije i konstatovao da...
Vladimir Iljič Lenjin – Socijalizam i rat
Stav socijalista prema ratovima Socijalisti su uvek osuđivali ratove među narodima kao varvarsku i zversku stvar. Ali je naš stav prema ratu principijelno drugačiji od stava buržoaskih pacifista (pristalica i propovednika mira) i anarhista. Od prvih mi se razlikujemo time što shvatamo neizbežnu vezu ratova sa borbom klasa u samoj zemlji, što shvatamo nemogućnost da...