Iz Uvoda u knjigu: Julius K. Nyerere: Freedom and Socialism (Uhuru na Ujamaa) Tanganjikanska afrička nacionalna unija se formalno opredelila za socijalizam od kada je revidirala svoj statut, neposredno pošto je Tanganjika stekla nezavisnost u decembru 1961. godine. Više zakona i političkih odluka donesenih od različitih vlada – i pre i posle unije sa Zanzibarom...
Kategorija: Istaknuto
Če Gevara – Da li smo marksisti?
Ovo je jedinstvena revolucija za koju neki drže da protivureči jednoj od najortodoksnijih premisa revolucionarnog pokreta, izražene od strane Lenjina: “Bez revolucionarne teorije nema revolucionarnog pokreta.” Bilo bi pogodno reći da revolucionarna teorija, kao izraz društvene istine, prevazilazi svaki proglas o njoj; to jest, čak i ako teorija nije poznata, revolucija može da uspe ukoliko se istorijska stvarnost...
Eme Sezer – Rasprava o kolonijalizmu
Civilizacija koja dokazano ne može da reši probleme koje je stvorila je dekadentna civilizacija. Civilizacija koja odluči da zatvori oči pred svojim najvažnijim problemima je obolela civilizacija. Civilizacija koja koristi svoje principe za prevaru i obmane je civilizacija na umoru. Činjenica je da je takozvana evropska civilizacija – „Zapadna” civilizacija – onakva kakvu ju je...
Vera Vratuša Žunjić – Tumačenja jednakosti i slobode i strategije društvenog razvoja
Hipoteza o društvenoj uslovljenosti tumačenja osnovnih vrednosti i formulisanjа strategija društvenog razvoja Akteri Velike francuske revolucije s kraja osamnaestog veka su zahteve svih revolucionarnih pokreta za jednakošću i slobodom učvrstili kao dominantne vrednosti ili predstave o poželjnoj i pravednoj orijentisanosti društvenog delanja u procesu društvenog razvoja “novog doba”. Pod društvenim razvojem ovde se podrazumeva proces strukturalnih preobražaja...
Mao Ce Tung – O vezi saznanja i prakse – vezi saznanja i akcije
Domarksovski materijalizam razmatrao je pitanja saznanja odvojeno od društvene prirode ljudi, odvojeno od istorijskog razvitka čovečanstva i zato nije mogao da shvati zavisnost saznanja od društvene prakse, to jest zavisnost saznanja od proizvodnje i klasne borbe. Marksisti, pre svega, smatraju da proizvodna delatnost ljudi jeste njihova glavna praktična delatnost, i da ona određuje svaku drugu vrstu...
Franc Fanon – O nasilju
Kako god mi nazvali dekolonizaciju: nacionalno oslobođenje, nacionalni preporod, vraćanje nacije narodu — koju god rubriku upotrebili, koju god novu formulu uveli — dekolonizacija ostaje nasilna pojava. Na kojoj je god razini proučavali (lični susreti, novi nazivi sportskih klubova, profil zvanica na koktel-prijemima, kadrovi u policiji, u administrativnim većima, u nacionalnim i privatnim bankama), dekolonizacija u...
Imanuel Valerštajn – Ograničene mogućnosti preobražaja unutar kapitalističke svetske ekonomije
“Zavisnost” predstavlja najnoviji eufemizam na dugoj listi takvih termina. Nema sumnje da je njegova prvobitna namena bila kritička. Taj termin sam po sebi je proizašao iz “srtrukturalističkih” teorija latinskoameričkih naučnika, a svrha mu je billa da opovrgne teorije “modernizacije” i ,,razvoja” i gledišta “monetarističke” politike. Andre Gunder Frank odredio je njegove intelektualne izvore i njegova...
Antonio Gramši – Politička borba i vojni rat
Kada se u vojnom ratu postigne strateški cilj, uništi neprijateljska vojska i okupira njegova teritorija, nastane mir. Osim toga valja opaziti kako je dovoljno samo potencijalno postići strateški cilj da bi rat završio: dovoljno je već i to da bude sigurno kako neka vojska više ne može da se bori a da pobednička vojska »može«...
Žan-Pol Sartr – Čas bumeranga, treće razdoblje nasilja
Ne tako davno davno Zemlja je brojala dve milijarde stanovnika, ili pak pet stotina miliona ljudi i milijardu i pet stotina miliona domorodaca. Prvi su raspolagali sa Rečju, a drugi su se njome služili. Između onih i ovih — prodani kraljevići, vazali, i jedna lažna potpuno izmišljena buržoazija služili su kao posrednici. U kolonijama istina...
Kako je Jugoslavija pomagala oružanu borbu protiv Zapada!
“Želim da naglasim da nije slučajno što smo izabrali baš Jugoslaviju za našu prvu posetu Evropi. Došli smo u Jugoslaviju zbog velike sličnosti u našim borbama. Došli smo jer smatramo da je vaš put u socijalizam najbolji, jer usklađuje socijalizam i demokratiju. Vaša mala zemlja puno doprinosi rešenju svetskih problema, a to je odlika velikih naroda. Vidimo sopstvenu sliku...