Ni jedan događaj u skorijoj istoriji nije imao toliki uticaj na razvoj i promenu ljudskog društva koliko Oktobarska revolucija, čiju stogodišnjicu slavimo na današnji dan. Džon Rid, američki marksista, sa pravom je ovaj događaj nazvao „10 dana koji su uzdrmali svet“, a njegove tekovine su inspiracija i za sve napredne snage danas koje teže da...
Kategorija: Istaknuto
Ahmed Seku Ture – Isključenje kapitalističke faze
Ovaj tekst Seku Turea izvučen je iz knjige Demokratska partija Gvineje (1965), gde centralno mesto zauzima rasprava o mogućnosti isključenja kapitalističke faze razvoja i neposredan prelaz u višu etapu istorijskog razvoja. To je inače ideja koju su, na ovaj ili onaj način, prihvatali skoro svi afrički mislioci koji su se opredelili za socijalizam, bez obzira...
Promena istorijske paradigme: oslobođenje kao nova okupacija
U okviru radikalno izmenjene politike sećanja u postsocijalističkoj Srbiji, kako je istakao istoričar Miroslav Jovanović, „generalni društveni odnos prema 20. oktobru snažno je bio obeležen radikalnom promenom paradigme, koja se menjala pod uticajem opšteg procesa revizije istorije. Prethodni diskurs ’oslobođenja’ u potpunosti je odbačen i zamenjen diskursom ’okupacije’. Događaji iz oktobra 1944. prepušteni su zaboravu,...
Karl Marks – Proces rada i proces oplođavanja vrednosti
Proces rada Upotrebljavanje radne snage jeste sam rad. Kupac radne snage troši je na taj način što njen prodavac radi za njega. Time njen prodavac postaje stvarnom delujućom radnom snagom, postaje radnik, što je ranije bila samo mogućnost. Da bi kapitalista predstavio radnikov rad u robama, mora ga pre svega predstaviti u upotrebnim vrednostima, u...
Samir Amin – Međunarodna trgovina i imperijalizam
Teorijska istraživanja u društvenim naukama rukovode se jednim od tri pristupa – apologetskom ideologijom, pozitivističkim empirizmom, ili bazičnom naukom. Njihovi zaključci, a takođe i njihov domet i kritička vrednost, zavise od epistemološkog statusa kategorija i pojmova koji se koriste. Postoje, dakle, tri široka teorijska pristupa pitanju međunarodne razmene (trgovine). Svaki od ovih pristupa odgovara jednom...
Mao Ce Tung – Odakle potiču ispravne ideje?
Odakle potiču ispravne ideje? Da li padaju sa neba? Ne. Da li su urođene u umu? Ne. One potiču iz društvene prakse, i samo iz nje; one potiču iz tri vrste društvene prakse, borbe za proizvodnju, klasne borbe i naučnog eksperimenta. Čovekovo društveno biće je ono što određuje njegovo razmišljanje. Jednom kada mase shvate tačne...
Malkolm X – Novi odnos snaga
Većinu Afroamerikanaca na ovim sastancima obično zanimaju lokalne stvari – Harlem, i to je sve; ili Misisipi, to je nacionalno. Ali, retko da imaju veliko interesovanje za stvari koje se događaju širom sveta, jer ne razumeju koji deo igraju u dešavanjima širom sveta. Ali većina nas ovde danas vidi podjednaku važnost u razumevanja međunarodnih dešavanja...
Amilkar Kabral – Oružje teorije
Ako je iko od nas došao sa sumnjama o kvalitetu, snazi, zrelosti i vitalnosti Kubanske revolucije, sve potencijalne sumnje su uklonjene svim onim što smo bili u mogućnosti da vidimo. Naša srca greje nepokolebljiva sigurnost koja nam daje hrabrost u teškoj ali slavnoj borbi protiv zajedničkog neprijatelja: ne postoji sila u svetu koja može uništiti...
Mlada Bosna: Socijalni osnovi – Uticaji – Ljudi – Dve etape
Socijalni osnovi Bosanski ustav od 1914. godine primljen je raznoliko. Prijem je bio neka vrsta ogledala političkih i socijalnih odnosa u zemlji. Građanske političke grupacije smatrale su ustav političkim dobitkom i uspehom. D-r Nikola Stojanović, jedan od vodećih političara toga doba, objavio je, u očekivanju novog ustava, jedan opširniji načelan članak u kome se kaže:...
Dani Wadada Nabudere – Neokolonijalizam u uslovima multilateralnog imperijalizma
U glavi IX-XI razmotrili smo kako je monopolski kapital podelio svet radi iznalaženja mogućnosti za izvoz finansijskog kapitala, zadobijanje izvora sirovina i otkrivanja damping tržišta za svoju jeftinu robu. Jedini podstrekač svih ovih delatnosti je bio finansijski kapital. Prilikom iznalaženja mogućnosti za izvoz kapitala, finansijska oligarhija posmatra taj kapital kao „višak“ isključivo u tom smislu...