Relevantan činilac, koji je u konkretnom smislu uticao neposredno na masovno političko i fizičko pokretanje seljaštva, njegovo političko odvajanje od kapitalizma okretanjem protiv monarhije i ulazak u narodnooslobodilački ustanak — bio je odnos KPJ prema seljaštvu. S jedne strane, reč je o odnosu seljaštva prema marksističkoj ideologiji, a time i Komunističkoj partiji Jugoslavije. Naime, od...
205 search results for: balkan
Mirjana Gross – Jezgro i periferija industrijske revolucije u Evropi
Danas je prevaziđeno mišljenje da se industrijske revolucije javljaju jedna za drugom ili jedna uz drugu, s istim obeležjima uz nebitne razlike, kao kopije britanske industrijske revolucije. Mnogi naučni rezultati pokazuju da ne postoji standardni uzorak za istraživanje industrijske revolucije na svim područjima gde se ona pojavila, nego da se pokretačke sile industrijalizacije u pojedinim...
Tužna priča Zorana Lakete
“Da, moju priču treba da zna ceo svet. Moj brat je bio u Armiji BiH, ja sam bio u HVO, otac mi je bio mobilisan u Vojsci Republike Srpske. Da smo iz jedne kuće, najobičnije radničke familije bili u tri vojske, i hoćete da pričamo o domoljublju, rodoljublju ili patriotizmu? Pa jesu li to bili...
Beograd: Srdačna dobrodošlica imperijalistima i zajedničke vojne vežbe!
Da li je Amerika ponovo velika? Ako pod “veličinom” podrazumevamo ekonomsku i vojnu dominaciju na globalnom planu, kao i sposobnost da se uspešno ostvaruju geopolitički ciljevi uz razvijanje Stokholmskog sindroma kod ugnjetenog kolektiviteta, onda moramo priznati da Amerika nikada nije prestala biti velikom. Potvrdu američkoj veličini izrazila je juče i srpska vlada, čiji je ministar odbrane Aleksandar...
Promena istorijske paradigme: oslobođenje kao nova okupacija
U okviru radikalno izmenjene politike sećanja u postsocijalističkoj Srbiji, kako je istakao istoričar Miroslav Jovanović, „generalni društveni odnos prema 20. oktobru snažno je bio obeležen radikalnom promenom paradigme, koja se menjala pod uticajem opšteg procesa revizije istorije. Prethodni diskurs ’oslobođenja’ u potpunosti je odbačen i zamenjen diskursom ’okupacije’. Događaji iz oktobra 1944. prepušteni su zaboravu,...
Zločini nemačkog okupatora nad civilnim stanovništvom Beograda poslednjih dana okupacije
Uporedo sa teškim borbama na potezu od Narodne skupštine prema palati „Albanija” i Narodnom pozorištu, nemački okupator je uništavao i pljačkao stambene objekte i javne zgrade i ubijao civilno stanovništvo u delu grada od Trga Republike prema Kalemegdanu. Najmasovniji zločin okupatora iskusili su stanari zgrade u Ulici Vase Čarapića 22, gde su ubijene 23 osobe....
Osnova jugoslovensko-sovjetske vojne saradnje (tokom oslobađanja Srbije)
Prvih dana septembra 1944, uporedo sa napredovanjem sovjetskih jedinica prema dubini Balkanskog poluostrva, maršal Josip Broz Tito je preko Sovjetske vojne misije u Jugoslaviji predložio Državnom komitetu odbrane SSSR-a da se jedinice Crvene armije angažuju u borbama za oslobođenje istočnih delova Jugoslavije. Ovakav predlog bio je opravdan činjenicom da NOVJ (Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije) nije raspolagala...
Mlada Bosna: Socijalni osnovi – Uticaji – Ljudi – Dve etape
Socijalni osnovi Bosanski ustav od 1914. godine primljen je raznoliko. Prijem je bio neka vrsta ogledala političkih i socijalnih odnosa u zemlji. Građanske političke grupacije smatrale su ustav političkim dobitkom i uspehom. D-r Nikola Stojanović, jedan od vodećih političara toga doba, objavio je, u očekivanju novog ustava, jedan opširniji načelan članak u kome se kaže:...
Vera Vratuša Žunjić – Restauracija kapitalizma u Srbiji posle 2000. godine
Glavni domaći zagovornici dovršavanja restauracije kapitalizma posle 2000. godine Na podsticaj diplomatskih predstavnika Zapada tokom brojnih sastanaka u glavnom gradu susedne Mađarske, Demokratska opozicija Srbije (DOS) se ujedinila radi osvajanja vlasti. „Demokratska revolucija“ po jednima, ili državni udar oktobra 2000. godine, po drugima,1 obično se koristi kao prelomni događaj za obeležavanje početka tzv. deblokirane transformacije....
„Revolucionarna omladina”
Krajem devetnaestog veka stasala je u Habzburškoj monarhiji jedna mlada revolucionarna generacija Srba i Hrvata, nadahnuta radikalno „naprednim” idejama: populističkim, anarhističkim i socijalističkim. Gotovo do jednog ovi mladi ljudi su želeli propast Austro-Ugarske, a mnogi su uz to bili i za ujedinjenje Južnih Slovena u jedinstvenu suverenu državu, s uređenjem republikanskog tipa, demokratskim političkim ustanovama...









