Kada se govori o nezaposlenosti u najrazvijenijim zemljama u svetu često se u našem društvu, sasvim neosnovano, spominju astronomske cifre. Ne možemo sa sigurnošću objasniti poreklo ovog trenda, pa je nejasno radi li se o laičkim pokušajima kritike kapitalizma ili prosto potrebi za utešnim izgovorima da “ni tamo ne cvetaju ruže”. Međutim, realnost je sasvim suprotna....
121 search results for: kapitalizam
Svetozar Vukmanović Tempo – Sukob sa Moskvom (Drugi deo)
“Bio sam ljut na Tempa, zato što je govorio sve kako jeste.” – Heroj rada, Alija Sirotanović USKORO POSLIJE SASTANKA bio sam podvrgnut operaciji i u bolnici sam saznao da je sovjetska vlada naredila povlačenje svojih vojnih i privrednih savjetnika. Bilo je to dalje zaoštravanje odnosa između naših zemalja i partija. Međutim, nijesam ni pomislio...
Gonzalo Aroho – Ideološka i kulturna delatnost crkve u Latinskoj Americi
Kada se posmatra situacija u Latinskoj Americi začuđuje nas talas represivnih mera nezapamćenog intenziteta koje se danas primenjuju na ovom kontinentu. Naročito na jugu, ovaj talas represalija prati ili dovodi do ekonomske i političke degradacije koja je uočljiva pogotovo u nekada relativno razvijenim i politički stabilnim zemljama kao što su Argentina, Čile i Urugvaj. U...
Michel Aglietta: Internacionalizacija proizvodnje
Internacionalizovanjem proizvodnje direktno se izražava internacionalizovanje najamnog odnosa, dok je to ranije postizano samo posredno, preko internacionalnog robnog prometa i dejstava tog prometa na transformaciju uslova društvene proizvodnje u zemljama koje su učesnice u tom prometu. Kao što je več pomenuto, ova klasična vrsta internacionalizovanja zasnovana je na komplementarnosti robne proizvodnje u dominantnom kapitalističkom centru...
Deng Sjaoping: Odgovori italijanskoj novinarki Orijani Falači
Orijana Falači: Hoće li portret predsednika Mao Cedunga ostati da stoji iznad tjenanmenske kapije? Deng Sjaoping: Hoće, zauvek. U prošlosti je bilo previše portreta predsednika Mao Cedunga. Svuda su bili okačeni. To nije bilo prikladno i nije bilo u skladu sa poštovanjem prema predsedniku Mao Cedungu. Tačno je da je on pravio greške u poslednjem...
Mirjana Gross – Jezgro i periferija industrijske revolucije u Evropi
Danas je prevaziđeno mišljenje da se industrijske revolucije javljaju jedna za drugom ili jedna uz drugu, s istim obeležjima uz nebitne razlike, kao kopije britanske industrijske revolucije. Mnogi naučni rezultati pokazuju da ne postoji standardni uzorak za istraživanje industrijske revolucije na svim područjima gde se ona pojavila, nego da se pokretačke sile industrijalizacije u pojedinim...
Majhemout Diop – Za partiju proletarijata
Dok pratimo razvoj socijalističke misli u Trećem svetu prenoseći radove istaknutih marksista sa Crnog kontinenta, treba podsetiti i na njihove početke revolucionarnog delovanja. Doduše, u ovim ranim radovima ne nailazimo na značajne inovacije u pogledu rešavanja onih protivrečnosti koje je stvorila kolonijalna dominacija u Africi, niti vrsne analize onih društvenih i kulturnih specifičnosti značajnih za...
Luis Vitale – Latinska Amerika: feudalna ili kapitalistička?
Kontroverze oko toga da li Latinska Amerika ima feudalne ili kapitalističke karakteristike mogu da izgledaju akademske. Reformistički pokret je, međutim, niz godina svoju političku strategiju temeljio na sledećim pretpostavkama: Španija je bila feudalna država. Španija je prenela svoj srednjovekovni sistem na Novi svet, a kolonizacija se odvijala u uslovima feudalizma. U Latinskoj Americi je izrasla...
Mamadou Dia – Izazovi pred proleterskim nacijama
Mamadou Dia se već 1948. godine našao u francuskom Senatu kao predstavnik Senegala, a 1956. godine izabran je sa Sengorom u francusku Skupštinu. Zauzimao je visoke državne položaje u okviru režima unutrašnje autonomije Senegala, a potom i u nezavisnom Senegalu. Kada je 1962. godine došao u sukob sa predsednikom Sengorom, vršio je dužnost predsednika vlade...
Vera Vratuša Žunjić – Tranzicija i slučaj visokoobrazovane inteligencije
Ovde proveravamo heurističku plodnost polazne hipoteze o društvenoj uslovljenosti mišljenja i ponašanja pripadnika svih društvenih grupacija, njihovim mestom u klasnoj podeli rada, primenjujući je na pokušaj objašnjenja i razumevanja specifičnih ideja i delanja pripadnika grupacije visokoobrazovane inteligencije, zapravo „nove“ sitne buržoazije. Položaj u klasnoj podeli rada pripadnika ove grupacije „subjekata istraživanja“, prema terminologiji Đan Antonija...