Uloži li neko prvom prilikom stotine miliona u to da se svi crnci okreče belom uljanom bojom ili od Afrike napravi četverougao, neka me ne čudi. – G. Freytag, Novinari Rečca ali Mnogočemu se neumesno smejemo, što nije veselo. Za svakim koga prati smola rado se smejuljimo, pa ako je pametan, čini to i sam....
119 search results for: kapitalizam
Erih From – Mentalno zdravlje i društvo
Pojam mentalnog zdravlja zavisi od našeg shvatanja čovekove prirode. U prethodnom odeljku pokušali smo da pokažemo da čovekove potrebe i strasti proizilaze iz određenih uslova njegove egzistencije. One potrebe koje su mu zajedničke sa životinjama: glad, žeđ, potreba za snom i seksualno zadovoljenje, važne su jer su ukorenjene u samom telu i mogu da postanu...
Amilkar Kabral – Oružje teorije
Ako je iko od nas došao sa sumnjama o kvalitetu, snazi, zrelosti i vitalnosti Kubanske revolucije, sve potencijalne sumnje su uklonjene svim onim što smo bili u mogućnosti da vidimo. Naša srca greje nepokolebljiva sigurnost koja nam daje hrabrost u teškoj ali slavnoj borbi protiv zajedničkog neprijatelja: ne postoji sila u svetu koja može uništiti...
Dani Wadada Nabudere – Neokolonijalizam u uslovima multilateralnog imperijalizma
U glavi IX-XI razmotrili smo kako je monopolski kapital podelio svet radi iznalaženja mogućnosti za izvoz finansijskog kapitala, zadobijanje izvora sirovina i otkrivanja damping tržišta za svoju jeftinu robu. Jedini podstrekač svih ovih delatnosti je bio finansijski kapital. Prilikom iznalaženja mogućnosti za izvoz kapitala, finansijska oligarhija posmatra taj kapital kao „višak“ isključivo u tom smislu...
„Dom vernosti”: kako revolucionari brinu o porodicama svojih palih saboraca
Porodice političkih zatvorenika (TAYAD) koje su postale revolucionari prateći primer svoje dece, vode neprekidnu borbu već trideset godina. Nakon trideset godina postojanja, organizacija TAYAD (Udruženje za podršku porodicama uhapšenih i osuđenih) je napravila još jedan korak u pogledu podrške porodicama osnivanjem „Doma vernosti Sevgi Erdoan”. Osnivanje Doma je jedan od koraka ka socijalističkom društvu koje...
J. V. Staljin – Nacionalno pitanje
Iz ove teme uzimam dva glavna pitanja: a) postavljanje pitanja, b) oslobodilački pokret ugnjetenih naroda i proleterska revolucija. Postavljanje pitanja Za poslednje dve decenije nacionalno pitanje pretrpelo je niz najozbiljnijih promena. Nacionalno pitanje u periodu Internacionalne i nacionalno pitanje u periodu lenjinizma ni izdaleka nisu jedno te isto. Ona se duboko razlikuju jedno od drugog...
Nemanja Džuverović – (Ne)razvijenost i (ne)jednakost: Pogled sa periferije
Pitanje (ne)ravnomernog razvoja jedno je od definišućih pitanja savremenog doba, pogotovu imajući u vidu proces dekolonijalizacije započet 60-ih godina koji je, nakon vekova političke kontrole i ekonomskog iskorišćavanja od strane evropskih kolonijalnih sila, trebalo da stvori preduslove za samostalni razvoj većeg dela svetske populacije. Međutim, nada da će se novi odnosi uspostaviti na ravnopravnim odnosima...
Elizabet i Tor Inge Romoeren – Marks i Ekologija
Diskusija o “ekološkoj krizi”, zapravo o njenim posledicama, o problemima ishrane i zagađivanja okoline, poslednjih godina postaje sve obimnija i intenzivnija. Razlozi su jasni: smanjivanje polusirovinskih rezervi dovodi ključne kapitalističke industrije u tešku situaciju; glad i porast stanovništva u Trećem svetu stvaraju društveni potencijal koji direktno ugrožava imperijalističku vladavinu; zagađivanje okoline postaje sveobuhvatna pojava koja...
Jelena N. Arsenijević Mitrić – Dijalektika postkolonijalizma
O (zlo)upotrebi termina postkolonijalizam Krajem dvadesetog i početkom dvadeset prvog veka kao posledica ubrzanog razvoja komunikacionih tehnologija, ali i mnogih drugih faktora, došlo je do intenzivne razmene i ukrštanja kulturnih dostignuća među različitim umetnicima širom sveta, što se odrazilo i na polje književnosti. S tim u vezi i zapadnoevropski književni kanon suočava se sa obiljem...
Boris Kidrič – O novom privrednom sistemu
Dozvolite mi, drugovi, da vas pozdravim u ime Centralnog komiteta naše Partije. Želim, pre svega, da vаšа organizacija uspe što više da pridonese razvoju naših novih društvenih odnosa koji su značajni ne samo za našu zemlju, nego uopšte za međunarodni radnički pokret. Na takvom kongresu teško је izbeći bar neka pitanja novog privrednog sistema. Pokušaću da...