Pojam mentalnog zdravlja zavisi od našeg shvatanja čovekove prirode. U prethodnom odeljku pokušali smo da pokažemo da čovekove potrebe i strasti proizilaze iz određenih uslova njegove egzistencije. One potrebe koje su mu zajedničke sa životinjama: glad, žeđ, potreba za snom i seksualno zadovoljenje, važne su jer su ukorenjene u samom telu i mogu da postanu...
97 search results for: teorija
Mao Ce Tung – Odakle potiču ispravne ideje?
Odakle potiču ispravne ideje? Da li padaju sa neba? Ne. Da li su urođene u umu? Ne. One potiču iz društvene prakse, i samo iz nje; one potiču iz tri vrste društvene prakse, borbe za proizvodnju, klasne borbe i naučnog eksperimenta. Čovekovo društveno biće je ono što određuje njegovo razmišljanje. Jednom kada mase shvate tačne...
Mlada Bosna: Socijalni osnovi – Uticaji – Ljudi – Dve etape
Socijalni osnovi Bosanski ustav od 1914. godine primljen je raznoliko. Prijem je bio neka vrsta ogledala političkih i socijalnih odnosa u zemlji. Građanske političke grupacije smatrale su ustav političkim dobitkom i uspehom. D-r Nikola Stojanović, jedan od vodećih političara toga doba, objavio je, u očekivanju novog ustava, jedan opširniji načelan članak u kome se kaže:...
Nemanja Džuverović – (Ne)razvijenost i (ne)jednakost: Pogled sa periferije
Pitanje (ne)ravnomernog razvoja jedno je od definišućih pitanja savremenog doba, pogotovu imajući u vidu proces dekolonijalizacije započet 60-ih godina koji je, nakon vekova političke kontrole i ekonomskog iskorišćavanja od strane evropskih kolonijalnih sila, trebalo da stvori preduslove za samostalni razvoj većeg dela svetske populacije. Međutim, nada da će se novi odnosi uspostaviti na ravnopravnim odnosima...
Elizabet i Tor Inge Romoeren – Marks i Ekologija
Diskusija o “ekološkoj krizi”, zapravo o njenim posledicama, o problemima ishrane i zagađivanja okoline, poslednjih godina postaje sve obimnija i intenzivnija. Razlozi su jasni: smanjivanje polusirovinskih rezervi dovodi ključne kapitalističke industrije u tešku situaciju; glad i porast stanovništva u Trećem svetu stvaraju društveni potencijal koji direktno ugrožava imperijalističku vladavinu; zagađivanje okoline postaje sveobuhvatna pojava koja...
Luj-Žan Kalve – Lingvistika i kolonijalizam
Kolonijalni proces u jezičkoj ravni Kolonijalizam nije nikada puko sukobljavanje dveju zajednica, sukobljavanje iz kojeg izostaje klasna borba. Kao ekonomsko-politička pojava, on teži da onde gde se javi stvori klasnu podelu kakva postoji tamo odakle potiče. Stoga se u kolonijama uvek nađe nekolicina klasnih kolaboranata koja se obogaćuje eksploatišući sopstveni narod, a to je plaćena...
Kako SAD promovišu rasizam i ksenofobiju u Srbiji
Kako važimo za jedini antiimperijalistički portal u Srbiji, pojedini čitaoci su nam se obratili ukazujući nam na još jednu u nizu fašističkih stranica društvene mreže Fejsbuk, pomoću koje se promovišu imperijalističke „vrednosti“, raspiruje mržnja i poziva na linč migranata.1 Čitaoci su se požalili da Fejsbuk nije uvažio njihove pozive na zabranu ove stranice, odgovarajući im...
Ekonomska blokada Jugoslavije i smeli potezi
Sa kampanjom Informbiroa nastala su teška vremena za Jugoslaviju. Do tog trenutka ceo jugoslovenski razvoj bio je okrenut prema Sovjetskom Savezu i istočnoevropskim zemljama, u najvećoj meri oslonjen na saradnju s tim zemljama. A upravo zbog tog savezništva i dosledne socijalističke orijentacije Jugoslavija je bila gotovo izolovana prema zapadnim zemljama koje su, uporedo sa blokovskim...
Jelena N. Arsenijević Mitrić – Dijalektika postkolonijalizma
O (zlo)upotrebi termina postkolonijalizam Krajem dvadesetog i početkom dvadeset prvog veka kao posledica ubrzanog razvoja komunikacionih tehnologija, ali i mnogih drugih faktora, došlo je do intenzivne razmene i ukrštanja kulturnih dostignuća među različitim umetnicima širom sveta, što se odrazilo i na polje književnosti. S tim u vezi i zapadnoevropski književni kanon suočava se sa obiljem...
Žene i profesionalni i klasni identitet
Kad sam pročitala da se Audrey Lord, 1989, tokom svog poetskog performansa na Stanfordu, publici predstavila rečima: „Ja sam crna feministkinja lezbejka ratnica pesnikinja majka koja radi svoj posao“, a onda još dodala: „Ko ste vi i kako radite svoj posao?“1, uhvatila sam se kako razmišljam – šta bih ja rekla… Feministkinja, svakako, belkinja –...