U novembru prošle godine, sada već svrgnuti sudanski predsednik Omar al-Bašir obratio se Moskvi za pomoć, rekavši da SAD planiraju puč i dodatnu particiju istočnoafričke zemlje.1 Usledili su bliski vojni i ekonomski odnosi sa Rusijom, a spoljnopolitičko balansiranje zvaničnog Kartuma zamenjeno je otvorenim regionalnim savezima sa Katarom, Turskom i Sirijom. Nakon insinuacija da Sudan namerava...
Oznaka: Marksizam
O Sjedinjenim Državama Evrope – Lenjin i Trocki (Dve perspektive)
O sloganu “Sjedinjene Države Evrope” pisali su Lenjin i Trocki 1915. godine. Različit pristup ovom problemu čini ova dva teksta vrlo zanimljivim za analizu teorijskog pristupa dve linije, naročito po pitanju evrocentrizma i socijalizma u jednoj zemlji. Ovde smo preveli određene delove koji nam se čine važnim, a čitalac može pristupiti celovitim tekstovima na navedenim...
Katarina Antonić – Marksističko shvatanje umetnosti
Marksistička estetika je koncepcija koja nastoji da protumači smisao umetničkog stvaranja. Marksistička umetnička kritika, međutim, nije samo estetička kritika. Marksiti nisu samo kabinetski radnici nego i aktivni politički borci, stoga marksistička kritika nije samo estetička nego i društveno-politička kritika umetnosti. Mnogi značajni predstavnici marksističke estetike zauzimaju različita gledišta. Pored Marksa i Engelsa, u red najznačajnijih...
Ivan Cifrić – Odnos Komunističke partije Jugoslavije prema seljaštvu u međuratnom periodu
Relevantan činilac, koji je u konkretnom smislu uticao neposredno na masovno političko i fizičko pokretanje seljaštva, njegovo političko odvajanje od kapitalizma okretanjem protiv monarhije i ulazak u narodnooslobodilački ustanak — bio je odnos KPJ prema seljaštvu. S jedne strane, reč je o odnosu seljaštva prema marksističkoj ideologiji, a time i Komunističkoj partiji Jugoslavije. Naime, od...
V. I. Lenjin – Sovjetska vlast i položaj žene
Dvogodišnjica sovjetske vlasti nagoni nas da bacimo opšti pogled na ono što je za to vreme ostvareno i da razmislimo o značaju i cilju izvršenog prevrata. Buržoazija i njene pristalice optužuju nas da narušavamo demokratiju. Mi tvrdimo da je sovjetski prevrat dao još neviđeni u svetu podstrek razvitak demokratije, i u dubinu i u širinu,...
V. I. Lenjin – O našoj revoluciji
I Prelistavao sam ovih dana Suhanovljeve memoare o revoluciji. Pada naročito u oči pedantizam svih naših sitnoburžoaskih demokrata, kao i svih delija II Internacionale. Da i ne govorimo o tome da su oni neobično plašljivi, da čak najbolji među njima kljukaju sebe raznim ogradama kad je reč o najmanjem odstupanju od nemačkog obrasca, da i...
Ernst Bloch – Izrugivanje i omražene slike želja, dobrovoljno humoristične
Uloži li neko prvom prilikom stotine miliona u to da se svi crnci okreče belom uljanom bojom ili od Afrike napravi četverougao, neka me ne čudi. – G. Freytag, Novinari Rečca ali Mnogočemu se neumesno smejemo, što nije veselo. Za svakim koga prati smola rado se smejuljimo, pa ako je pametan, čini to i sam....
J. V. Staljin – Nacionalno pitanje
Iz ove teme uzimam dva glavna pitanja: a) postavljanje pitanja, b) oslobodilački pokret ugnjetenih naroda i proleterska revolucija. Postavljanje pitanja Za poslednje dve decenije nacionalno pitanje pretrpelo je niz najozbiljnijih promena. Nacionalno pitanje u periodu Internacionalne i nacionalno pitanje u periodu lenjinizma ni izdaleka nisu jedno te isto. Ona se duboko razlikuju jedno od drugog...
Če Gevara – Da li smo marksisti?
Ovo je jedinstvena revolucija za koju neki drže da protivureči jednoj od najortodoksnijih premisa revolucionarnog pokreta, izražene od strane Lenjina: “Bez revolucionarne teorije nema revolucionarnog pokreta.” Bilo bi pogodno reći da revolucionarna teorija, kao izraz društvene istine, prevazilazi svaki proglas o njoj; to jest, čak i ako teorija nije poznata, revolucija može da uspe ukoliko se istorijska stvarnost...
Mao Ce Tung – O vezi saznanja i prakse – vezi saznanja i akcije
Domarksovski materijalizam razmatrao je pitanja saznanja odvojeno od društvene prirode ljudi, odvojeno od istorijskog razvitka čovečanstva i zato nije mogao da shvati zavisnost saznanja od društvene prakse, to jest zavisnost saznanja od proizvodnje i klasne borbe. Marksisti, pre svega, smatraju da proizvodna delatnost ljudi jeste njihova glavna praktična delatnost, i da ona određuje svaku drugu vrstu...