„Diljem Europe raste fašistička desnica!“ uzvikuje dušobrižno liberalna ljevica, dok liberalni centristi “najstrože” osuđuju svako oskvrnjivanje spomenika NOB-a. No maknimo se od kitnjastih fraza i političke halabuke te probajmo analizirati zašto dolazi do jačanja fašistoidnih struja. Za primjer naše analize uzet ćemo slučaj grada Labina. Nedavno je otkriveno kako od tamo dolazi jedan od vođa...
Oznaka: Marksizam
Uticaj hrišćanstva na zapadnjački marksizam: čistota i mučeništvo, ali ne i prava revolucija!
Postoji fundamentalna protivrečnost u mnogim marksističkim studijama koja nastaju na Zapadu. Kad god pričaju o marksizmu u Aziji – u Kini, Koreji ili Vijetnamu – ili kada pričaju o narodnim pokretima u Africi poput onih u Egiptu i Libiji, oni naglašavaju uticaj religije u ovim političkim pokretima i nacionalno prilagođavanje marksizma. Kada bilo koji marksistički...
Šinđang je najveća laž ovoga veka!
Global Times: Savetnik za nacionalnu bezbednost SAD O’Brajen rekao je sledeće u članku objavljenjom u Vašington Postu 13. jula: “Pod marksizmom-lenjinizmom, samoproklamovanom ideologijom Kineske komunističke partije, pojedinci nemaju urođenu vrednost. Ljudi su samo oruđe za postizanje cilja kolektivne nacije-države”; “Detalji anti-ujgurske kampanje KKP su srceparajući, ali oni su odraz marksističko-lenjinističke nemarnosti prema pojedinim ljudskim bićima”;...
Alonso Agilar Monteverde – Marksizam i nerazvijenost
MARKSIZAM I NERAZVIJENOST1 I. Anahronični marksizam ili idilični kapitalizam? Kakav značaj ima marksizam za ekonomski zaostale zemlje? Često se tvrdi da Marksove ekonomske doktrine pripadaju jednom već dalekom i istorijski prevaziđenom vremenu i da zaostale zemlje, vek nakon objavljivanja prvog toma Kapitala, mogu da iskoriste malo ili gotovo ništa od marksističke teorije. Jedan meksički funkcioner...
Antonio Gramši – O književnoj kritici i metodologiji književnosti
Povratak De Sanktisu. Šta znači i šta bi trebala da znači Đentileova lozinka: „Vratimo se De Sanktisu?“1 Znači li to mehanički se „vratiti“ De Sanktisovim pojmovima o umetnosti i književnosti, ili pak znači zauzeti stav prema umetnosti i životu koji je sličan De Sanktisovim u njegovo doba? Odredivši taj stav kao „egzemplaran“, potrebno je ustanoviti:...
J. V. Staljin – Diskusija o umetnosti sa Sovjetskim kreativnim intelektualcima
Fadejev: (generalni sekretar Sindikata pisaca od 1946. do 1954.). Druže Staljine, došli smo kod vas po savet. Mnogi misle da su naša književnost i umetnost dospeli u ćorsokak i nisu sigurni kako dalje da ih razvijaju. Danas se bioskopima prikazuju filmovi gde se heroj beskrajno bori sa neprijateljem i gde ljudska krv teče kao reka....