Naftna istraživanja u Bosni i Hercegovini

MoonpyramidVisU Bosni i Hercegovini ponovno se priča o istraživanjima nafte. Radi se o novoj fazi ideje istraživanja u području Dinarida, priče koja je započela još prije nekoliko godina. Međunarodna kompanija Shell navodno će uskoro ući u pregovore o koncesiji s vlastima Federacije.

Agencija Anadolija 2014. godine je provela istraživanje na temu naftnih bušotina u BiH te došla do informacija da je prije rata već bilo iskopano 15 istražnih bušotina koje su pokazale da na prostoru sjeveroistočne BiH, na dubini od tri do pet hiljada metara, postoji 50 milijuna tona naftnih rezervi. To područje prostire se od Bosanskog Broda, preko Brčkog, Bijeljine i Zvornika do Tuzle i zauzima prostor od oko 12.000 kvadratnih metara, pisalo se 2014. godine.

Shellovi geolozi već su u suradnji sa predstavnicima Federalnog zavoda za geologiju izlazili su na teren i u Hercegovini, u Drežnici, odakle su iz kanjona lokalne rijeke uzeli geološke profile za laboratorijska ispitivanja. Na temelju tih istraživanja donosi se odluka o daljnjim iskapanjima. Istraživanja o nalazištima nafte trebala bi se provoditi na području Dinarida u Federaciji BiH, počev od Bihaća, preko Glamoča, Livna, Mostara, do Stoca i Neuma, odnosno na prostoru između granica sa Republikom Hrvatskom. Procjenjuje se da na prostoru Dinarida gdje bi se trebala vršiti istraživanja postoje nalazišta veća od milijardu barela nafte.

Problem je međutim što se bušotine moraju vršiti na dubini od osam kilometara dubine, a jedna takva košta 75 milijuna dolara. Da bi se došlo do zaključaka o značajnijim nalazištima nafte potrebno je najmanje 5 takvih bušotina što podrazumijeva ukupno ulaganje od 300 do 400 milijuna dolara, koje Federacija BiH nema.

Kako je istražila Anadolija, a prenosi Ambrašmedia, prve potrage za naftom na području BiH započela su još 1889. godine kada su austrijski geolozi istraživali područje Majevice. Austrijski geolozi su izbušili nekoliko bunara dubine do 50 metara, gdje su pronašli neznatne količine nafte. Potom su između dva svjetska rata vršena istraživanja na području sjeveroistočne Bosne. Nafta je nađena na nekoliko bušotina u Požarnici i Siminom Hanu kod Tuzle. Godine 1939. izvađeno je oko 300 tona nafte, koja je transportirana u Rafineriju Bosanski Brod, ali zbog male proizvodnje, skupog transporta, nedostatka opreme i kadrova proizvodnja je prestala 1943. godine. Nakon Drugog svjetskog rata, 1948. godine, osnovano je poduzeće za eksploataciju nafte i plina u Požarnici kod Tuzle, ali je 1962. prestalo s radom. Od 1963. do 1973. godine pravo na istraživanje nafte na području Bosne i Hercegovine imalo je poduzeće INA–Naftaplin iz Zagreba koje je područje istraživanja proširilo sa sjevero-istoka Bosne na središnje i vanjske Dinaride. Tada je realizirano i nekoliko dubljih bušotina na lokacijama Tuzla-1 (3.539 metara), Vareš-1 (1.202 metara) i Glamoč-1 (4. 212 m). 1973. desetogodišnje pravo istraživanja nafte i plina na području BiH dobiva Energoinvest Sarajevo. U periodu prije agresije na BiH, za naftom su tragali istraživači u okviru projekata Sjeverna Bosna i Dinaridi. Projekt Sjeverna Bosna financiran je uglavnom iz kredita Svjetske banke u iznosu od 2.5 milijuna dolara, a projekt Dinaridi u potpunosti je financirala američka kompanija AMOCO, koja je u tu svrhu formirala AMOCO–Yugoslavia Petroleum Company sa sjedištem u Zagrebu.

Iz Federalnog zavoda za geologiju navode kako će se radovi na istraživanju nalazišta nafte u Federaciji BiH, osim Drežnice, vršiti i na drugim prostorima: na ukupnoj površini od 11.000 kilometara kvadratnih, prenosi Aljazeera. Lokalni stanovnici pozitivno su reagirali na ideju pronalaska nafte. Smatraju to načinom oživljavanja ekonomije i stvaranja prijeko potrebnih novih radnih mjesta. Stanovnici tog područja također smatraju koristiti i pravo odlučivanja o bušotinama treba biti u njihovim rukama, usprkos koncesiji koja bi bila dana stranim investitorima. Tek poneki glasovi upozoravaju da se istraživanje planira provesti na ekološki izrazito bogatom području u kojem se nalaze četiri rijeke i plodna zemlja na kojoj se ljudi bave poljoprivredom. U području Glamoča, stanovništvo također upozorava na 55.000 hektara šume koju obavezno treba zaštititi i ne uništiti naftnim iskapanjima.

Tekst je preuzet sa regionalnog portala Bilten.

Liked it? Take a second to support Stefan Martinović on Patreon!

Source: „Naftna istraživanja u Bosni i Hercegovini”, http://www.bilten.org/?p=6151

Ostavite komentar

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.