![](https://princip.info/wp-content/uploads/2022/10/Opera-Snapshot_2022-10-13_093148_th-thumbnailer.cdn-si-edu.com_-640x479.jpg)
Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu, Svante Pabo, važi za pionira paleogenomike, discipline koja izučava genome izumrlih vrsta.
Rođen 1955. u Štokholmu, Pabo je proveo tri decenije radeći na otkrivanju neandertalskog genoma, uglavnom na Institutu Maks Plank za evolucionu antropologiju u Lajpcigu. Proučavao je mumije i izumrle životinje pre nego što se fokusirao na neandertalce.
Njegov tim sa Maks Plank Instituta za evolucionu antropologiju iz Lajpciga, po prvi put je sekvencirao genom nendertalca i oktrio novu grupu drevnih ljudi, Denisovce, sekvenciranjem DNK izolovane iz kosti prsta.1
Prema Pabovomistraživanju, n pre oko 70 000 godina, tj. Nakon migracije iz Afrike, dogodio se transfer gena između neandertalaca i Homo sapiens-a, što je znatno uticalo na imunitet naše vrste.2
Leave a Reply